Geografija i klima

Na klimu ove zemlje utiču kontrasti njenog reljefa. Ako na priobalju preovladava mediteranska klima, onda u brdima, na rastojanju od svega nekoliko kilometara prave linije od mora, već vlada kontinentalna. Dinarski planinski lanac sa vrhovima Orjen Lovćen i Rumija, koji postepeno izrasta nad priobalnim dijelom, kao gigantska zavjesa štiti obalu od uticaja kontinentalne klime. U Crnoj Gori su četiri jarko izražena klimatska tipa sa mnogobrojnim varijacijama. Ti tipovi uglavnom prate geomorfološke oblasti – primorje, brda, ravnice i visoke planine.

Primorje

Priobani pojas se prostire duž Jadranskog mora od Herceg-Novog na zapadu, do ušća rijeke Bojane na istoku. Primorje je jaki kontrast sa drugim trima reonima zemlje i stvara svojevrsnu mediteransku «fasadu» zemlje.To je izuzetno uska traka zemlje (210 km širine), razuđena mnogobrojnim zalivima i uvalama. Najveći zaliv, Bokokotorski, (koji je 20 km usječen u dubinu priobalnog dijela) je istovremeno i najjužniji fjord na svijetu. Od kontinentalnog dijela zemlje primorje je odvjeno planinskim lancima čiji pojedini vrhovi dosežu do 1700 metara nadmorske visine. Planine služe kao zaštita kontinentalnog dijela zemlje od morskih vjetrova. Srednja ljetnja temperatura ovdje varira od 23,4 do 25,6°С. Ljeto je dugo i suvo, zime su kratke i meke. Srednji broj sunčanih časova u godini dostiže 2500, а u Ulcinju sunce grije 2700 časova godišnje.

Okomita brda

Ovaj, na svoj način živopisni kraj, je svojevrsna geomorfološka oblast Crne Gore, koja bukvalno «visi» nad primorjem. Rastinje i životinjski svijet ovdje nijesu mnogobrojni. Rijetki komadići plodne zemlje se ovdje srijeću u malim vrtačama ili udolinama u vidu kratera. Stijene se brzo suše, i zato, čak i najjači pljuskovi nemaju većeg efekta (planinski vrhovi, koji odvajaju primoje od crnogorske ravnice «cijede» oblake pune kiše). Ovaj dio zemlje je apsoluni rekorder Evrope po količini padavina. Tako je u selu Krivošije, koje se nalazi iznad Bokokotorskog zaliva, zabilježena količina padavina od 480 mm na dan. Gradiću Crkvice pripada apsolutni rekord po maksimalnoj godišnjoj količini padavina - 5155 mm godišnje, a glavnom gradu zemlje, Cetinju, koje se nalazi u kotlini, po srednjoj godišnjoj količini padavina - 3927 mm u godini. Ali, bez obzira na ovakve «šampionske» pokazatelje u regionu je izražen nedostatak vode za piće. U brdima se nalazi jedan od crnogorskih nacionalnih parkova «Lovćen».

Crnogorska ravnica

Bazen Skadarskog jezera, plodna ravnica rijeke Zete, Bjelopavlićka ravnica i Nikšićko polje čine treću geomorfološku oblast – «crnogorsku ravnicu» sa razlikama u visini od 350 metara. Ovo je najgušće naseljeni dio Crne Gore, ovdje se nalaze dva najveća grada: Podgorica i Nikšić. Srednja junska temperatura se koleba od 26,4°С u Podgorici do 25,4°С u Danilovgradu. Tople vazdušne mase, prolaze rijeku Bojanu, bazen Skadarskog jezera i kanjon rijeke Morače, dolaze do Podgorice i čine je najtoplijim gradom u Srbiji i Crnoj Gori. Apsolutni maksimum temperature ovdje je 40°С. Srednja zimska temperatura obično ije niža od 5°С, а аpsolutni minimum je 10°С ispod nule.

Visoke planine

Planinski reoni počnju od sjeveroistoka, od rijeka Pive, Komarnice i Morače. Mali ravni platoi, koji su sa svih strana okruženi planinama, se nalaze na nivou 1400-1700 metra nadmorske visine i smjenjuju se sa veličanstvenim vrhovima, čija visina dostiže do 2000 i više metara. Ovdje je jako izražena subalpska klima, sa hladnim sniježnim zimama i umjereno toplim ljetima. Ovi planinski lanci su bogati pašnjacima, šumama i mnogobrojnim planinskim jezerima, kojih je u Crnoj Gori ukupno dvdeset devet. Rijeke Piva, Tara, Morača i njihove pritoke su izdubile u planinskim liticama uske kanale sa okomitim stranama – kanjone, čije su dimenzije i ljepota unikatni. Kanjon rijeke Tare je naveći u Evropi, njegova dubina doseže do 1300 metra. I dok je na primorju snijeg prava rijetkost, u planinama Durmitora on napada i do 5 metara debljine. Na sjeveru, osobito u visokim planinamana Durmitora, zbog polakog topljenja, snijeg leži i do nekoliko mjeseci, a ponegde i cijelu godinu. U gradu Kolašinu – januarska temperatura iznosi - 1,6°С, а julska 16,8°С.